Uz ostale, Gábor Mayer konzultira na fakultetu i sastaje se s regionalnim gradonačelnicima, a prije svega u županijskoj vijećnici održana je konferencija za novinare o pravcima razvoja Baranje.

Na skupu je državni tajnik istaknuo kako je primarna zadaća regionalnog razvoja smanjivanje razlika između nerazvijenih i razvijenih regija. Kako je istaknuo, Ministarstvo ima ulogu u koordinaciji razvoja sektorskih politika u određenim područjima, uključujući zdravstvo, infrastrukturu, gospodarski razvoj i razvoj prometa.

Spomenuo je TOP Plusz kao jedan od najvažnijih alata za teritorijalni razvoj, koji će između 2021. i 2027. pomoći razvoju domaćih regija s oko 2000 milijardi HUF.

Nadalje, nastavio je državni tajnik, pokreću se i posebni programi kako bi se sustigla neka područja koja trebaju razvoj. U tu svrhu izrađen je Program modela teritorijalnog razvoja južnog Podunavlja za županije Somogy, Tolna i Baranya, koje još uvijek značajno zaostaju za nacionalnim prosjekom, istaknuo je. Gábor Mayer je naznačio: model programa je ispregovaran i prihvaćen od strane vlade u prosincu 2023.

László Őri, predsjednik Županijske općine Baranja, govorio je o tome kako su on i njegov gost pregledali najvažnije elemente modela programa koji se tiču ​​Baranje. Prema njegovim riječima, nije pretjerano reći da su regija i Baranja među gubitnicima promjene režima, regija se zapravo nije mogla pronaći i zauzeti dostojno mjesto koje je trebala zauzeti djelovanjem lokalno stanovništvo. Kako je podsjetio, pod vodstvom bivše vladine povjerenice Éve Mikes započeo je razvoj modela programa čiji je cilj smanjenje regionalnih nejednakosti.

Pojasnio je: na temelju trendova iz proteklog razdoblja, regija se uspjela pomaknuti s mrtve točke između 2010. i 2022. godine, zahvaljujući vladinim ulaganjima koja otvaraju nova radna mjesta i politici gospodarskog razvoja, nezaposlenost u regiji smanjena je s 13 na 4 posto. Obujam industrijske proizvodnje porastao je s 280 milijardi na 960 milijardi u posljednjem desetljeću - naglasio je László Őri, koji smatra da se za pravi preokret mora eliminirati "zatvorenost" regije od nekoliko desetljeća.

Kazao je da je glavni razlog kašnjenja zatvorenost tog područja, "autocesta dolazi posljednja". Sada se dobro nadamo da će Baranja i Pečuh biti među dobitnicima regionalnog razvoja i ekonomske politike u narednim desetljećima. Infrastrukturni razvoj, koji je i model programom tretiran kao prioritetni cilj, već je u tijeku, istaknuo je. Među ostalim, političar iz vladajuće stranke naveo je novu dionicu autoceste M6 ​​do državne granice, novu javnu luku u Mohácsu u izgradnji, razvoj zračne luke Pécs-Pogány te pripremu brze ceste koja povezuje Pečuh i Kaposvár. Nakon niza godina, 2023. godina je bila godina zaokreta u Baranji, regija je sustigla s posljednjeg, pretposljednjeg mjesta po industrijskoj proizvodnji po stanovniku barem donju razinu srednjeg polja, istaknuo je.

Područje uz rijeku Dravu, koje također prelazi državne granice, bit će označeno kao prioritetno područje prekogranične suradnje Južnog Podunavlja, u sklopu kojeg je programsko područje na koje utječe HUHR CBC (Interreg VI-A Mađarska- Hrvatska 2021-27) Program (u Mađarskoj, Baranya, Somogy i Zala županije, a na hrvatskoj strani područje Belovár-Bilogora, Verőce-Drávamente, Pozsega-Slavónia Eszék-Baranya, Vukovar-Szerém, Muraköz, Varasd i Kapronca- županije Kőrös). Ulaskom Hrvatske u Schengenski sporazum, Drava je dobila jedinstvenu priliku velikih razmjera u odnosu na baranjski trokut i slivno područje Slavonije i Osijeka. Ovo je jedan od najjačih neiskorištenih potencijalnih pravaca povezivanja sa Zapadnim Balkanom. Za razvoj i sustizanje pograničnih područja potrebno je provesti složeni, koordinirani regionalni razvojni program u čijoj provedbi sudjeluje Pannon ETT, kao organizacija koja pokriva cijeli pogranični dio, a djeluje posebno u tu svrhu. jako ovisi o programu.